Video Hutbe - Mr.Safet Kuduzovic


PITANJA I ODGOVORI - MR.SAFET KUDUZOVIC

 
 
 
 
You are here:: Home
 
 

    DJECA - Fetve o Djeci

    E-mail Ispis PDF

      Kada počinje odgoj djece


      Pitanje:
      Kada treba početi s odgojem djece? 

      Odgovor
      : Kada je riječ o odgoju djece, mnogi muslimani se nemarno odnose ili su obmanjeni pa zakasne s odgojem. Odgoj djece počinje samim izborom bračnog druga. Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Izaberite najbolju ženu u koju ćete staviti vaše sjeme.”

        U ovom je hadisu poticaj na biranje najboljih i najbogobojaznjih žena, jer one rađaju djecu i poučavaju ih vrijednostima koje i same posjeduju. Zar neodgojena, nevaljala ili žena koja je nepokorna Allahu može odgojiti primjernu generaciju! Na ovu činjenicu ukazuje hadis koji je zabilježio imam Muslim, a u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ovaj je svijet prolazno naslađivanje, a najljepše na ovome svijetu jeste primjerna žena.” A Allah najbolje zna.

        Učenje ezana na uho novorođenčeta

         


        Pitanje:
        Kada se novorođenčetu uči ezan na uho? 

        Odgovor:
        Učenje ezana na desno uho novorođenčetu praksa je muslimana kroz generacije, tvrde imam Tirmizi i Hattab.  Po mišljenju mnogih učenjaka poznatih pravnih škola, učenje ezana djetetu na uho smatra se pohvalnim djelom.  Imam Malik nije smatrao pohvalnim učenje ezana na uho novorođenčetu.  Mudrost učenja ezana na uho novorođenčetu jeste to da dijete prije svega čuje riječi tevhida koje tjeraju šejtana u bijeg, a koji je uznemirio dijete nakon rođenja, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna. Isto tako, ezanom se dijete poziva da bude pokorni Allahov rob i da se ne odaziva šejtanu koji će ga pokušati odvesti s Pravog puta. 
        Učenjaci koji kažu da ezan treba učiti novorođenčetu svoj stav temelje na slabom predanju da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio ezan Hasanu b. Aliji kada je rođen.  Citirani hadis se prenosi u različitim verzijama kao: “Učio je ezan u Hasanovo uho“,  “Učio je ezan u Husejinovo uho“,  “Učio je ezan u Hasanove uši“,  “Učio je ezan u Hasanovo i Husejinovo uho i naredio da se tako čini.“  Ove nesigurnosti u citiranju predaje aludiraju nam da Asim b. Ubejdullah nije dobo zapamtio hadis. Prema tome, iako je učenje ezana na desno uho novorođenčetu ustaljena praksa muslimana, to nema utemeljenja u vjerodostojnom hadisu. Kada je riječ o učenju ikameta na lijevo uho, to je spomenuto u hadisu koji prenosi Husejn b. Alija, radijallahu anhum, a u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko dobije dijete pa mu prouči ezan na desno, a ikamet na lijevo uho, neće mu nauditi džinni koji prate čovjeka.”  U ovome lancu prenosilaca postoje prenosioci: Jahja b. Ala i Mervan b. Salim, koji su, po nekim učenjacima, lažovi, a po drugim, njihova su predanja ništavna, dok je biografija Talhe b. Ubejdullaha nepoznata.  Imam Zehebi ovo je predanje naveo kao primjer ništavnih hadisa koje prenosi Jahja b. Ala.  Dakle, učenje ikameta na lijevo uho novorođenčetu nije dozvoljeno prakticirati jer se to navodi u apokrifnom ili, u najmanju ruku, ništavnom hadisu po kome nije dozvoljeno postupati. A kada je riječ o učenju ezana, to se navodi u slabom predanju prema kojem je postupala većina učenjaka, a Allah najbolje zna.

        Djeca i hifz Kur'ana


        Pitanje: Kada je najbolje da djeca počnu učiti Kur’an napamet? 

        Odgovor:
        Najbolje da djeca počnu učiti Kur’an napamet od četvrte ili pete godine, mada neka djeca mogu početi i prije toga, ovisno o umnim mogućnostima. Neki ispravni prethodnici smatrali su da nema smetnje u tome da se dijete počne poučavati Kur’anu kada navrši tri godine.  Ibrahim b. Seid Dževheri govorio je: “Vidio sam dječačića od četiri godine: dovodili bi ga kod halife Memuna pa bi učio Kur’an pred njim; a kada bi ogladnio, plakao je.”  Svevišnji Allah olakšao je pamćenje Kur’ana, pa neispravno je djecu oslobađati te odgojne obaveze pod izgovorom da teško pamte. Istina, među djecom postoji razlika, ali svako dijete može zapamtiti nekoliko odlomaka Kur’ana, neka djeca više a neka  manje. Predškolsko vrijeme idealna je prilika koja se treba iskoristiti, jer polazak u školu povlači za sobom druge obaveze. U svakom slučaju pamćenje Kur’ana kod djece uveliko se razlikuje od pamćenja kod odraslih. Govoreći o pamćenju Kur’ana mladih, imam Katade rekao je: “Pamćenje u mladosti je kao urezivanje u kamen.”  Hasan Basri rekao je: “Učenje u mladosti je kao uklesavanje u kamen.”  Ove se riječi navode u jednom hadisu čija je vjerodostojnost diskutabilna. Gotovo da nećemo naći učenjaka prvih, ali i potonjih generacija a da nije naučio Kur’an u ranoj mladosti. U vjerodostojnom predanju navodi se da je Ibn Abbas rekao: “Pitajte me o tefsiru, jer sam zapamtio Kur’an u ranoj mladosti.”  Kadija Abdullah Ebu Muhammed Asbehani, poznat kao Ibnul-Lebbab, zapamtio je Kur’an u petoj godini.  Kadija Ebu Bekr Merestan zapamtio je Kur’an kada je imao sedam godina.  Imam Šafija rekao je: “Zapamtio sam Kur’an sa sedam godina, a Malikovu El-Muvettu kada sam imao deset godina.”  Dijete treba forsirati na pamćenje tekstova u mladosti, a na njihovo razumijevanje u kasnijem periodu, jer se u mladosti lakše pamti, a u zrelijoj dobi lakše razumijeva, a Allah najbolje zna.

        Djeca i strani jezici


        Pitanje:
        Trebaju li djeca učiti strane jezike? 

        Odgovor:
        Nema smetnje u tome da dijete uči strane jezike, jer muslimani će se lakše sačuvati spletki din-dušmana ako vladaju njihovim jezicima. Isto tako, nakon savremenog ekonomskog, tehnološkog i elektronskog napretka učenje stranih jezika prijeka je potreba koja se ne može zanijekati. Međutim, učenje stranih jezika ne smije biti s ciljem poistovjećivanja s nemuslimanima niti iz ljubavi prema njima, to njihovo učenje treba ići u prilog muslimanskom društvu. Po Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, naredbi, Zejd b. Sabit naučio je hebrejski jezik za sedamnaest dana. Navodi se da je Ibn Zubejr imao oko stotinu sluga i da je svaki od njih pričao različitim jezikom, a Ibn Zubejr razgovarao je sa svakim od njih na njegovom jeziku.  Učenje klasičnih stranih jezika ne smije zabaviti dijete od učenja arapskog jezika, ako postoji mogućnost za tim, jer je razumijevanje Allahovog Govora i Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi prioritet koji se ne smije zapostaviti, a Allah najbolje zna.

        Items details

        • Hits: 3957 clicks
        • Average hits: 74.7 clicks / month
        • Number of words: 1221
        • Number of characters: 7124
        • Revised: 3 times
        • Created 4 years and 5 months ago at Srijeda, 12 Svibanj 2010 by Administrator
        • Modified 4 years and 5 months ago at Srijeda, 12 Svibanj 2010 by Administrator

        TCE-Plugin by www.teglo.info